GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U MÜNCHENU
Generalni konzul: Vladimir Duvnjak Područje nadležnosti: Bavarska
Diplomatsko osoblje:
UREDOVNO VRIJEME
Uredovno vrijeme GK RH München (za stranke):
Konzularni dani u Nürnbergu na adresi, Caritas-Pirckheimer-Haus, Königstraße 64 (II. kat), 90402 Nürnberg, prema slijedećem rasporedu* za 2019. godinu: 26.1.,09.3.,13.4.,11.5.,1.6.,13.7.,21.9.,19.10.,16.11.,14.12. u vremenu od 9.30 do 14 sati. *Generalni konzulat zadržava pravo izmjene termina, u veljači i u kolovozu 2019. se ne održava konzularni dan.
KONTAKT
Adresa:
Oberföhringer Straße 6 81679 München BR Deutschland
Tel: ++49 (0) 89 90 90 165 - 0 Fax: ++49 (0) 89 260 87 51; 98 31 62
Dežurni telefon za hrvatske državljane (za izvanredne situacije i hitne slučajeve izvan uredovnog vremena): 0049 160 883 81 95
Email: gkrh.muenchen@mvep.hr
KONZULARNE INFORMACIJE
PRISTOJBE
Plaćanje pristojbi iz djelatnosti konzularnih poslova uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine NN 115/16 na snazi od 01.01.2017.). Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja poslovne godine. Plaćanje je moguće EC karticom (MAESTRO) ili gotovinom u banci po uplatnici dobivenoj u GK RH München.
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu nije moguće plaćanje gotovinom.
OVJERE
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu hrvatski državljani mogu ovjeriti svoj potpis na ispravama (punomoći, izjavi, ugovoru i sl.). Isprava se mora potpisati pred konzularnim službenikom u Generalnom konzulatu ili pred istim potpis priznati kao svoj. Osoba čiji se potpis ovjerava treba dati na uvid valjanu hrvatsku putovnicu ili valjanu hrvatsku osobnu iskaznicu kako bi se utvrdio njezin identitet i državljanstvo. Za ovjeru potpisa naplaćuje se zakonom propisana konzularna pristojba i to za svaki potpis koji se ovjerava.
Pristojba: t.br. 74. – iznos 9 €
Ovjera potpisa u Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu nije moguća stranom državljaninu ili hrvatskom državljaninu koji ne posjeduje valjanu hrvatsku putovnicu ili osobnu iskaznicu.
Generalni konzulat Republike Hrvatske u Münchenu vrši ovjere istovjetnosti isprava hrvatskim državljanima za korištenje u Republici Hrvatskoj ili u državama s kojima Republika Hrvatska ima bilateralne ugovore kojima se ukida potreba legalizacije. Za korištenje u SR Njemačkoj, ovjere istovjetnosti potrebno je napraviti kod javnog bilježnika u Republici Hrvatskoj te takvu ovjeru nadovjeriti potvrdom „Apostille“ i prevesti na njemački jezik, ili NAPRAVITI OVJERU ISTOVJETNOSTI kod njemačkog javnog bilježnika.
Pristojba: t.br.71. – iznos 9 € za prvu stranicu, svaka sljedeća stranica 7 €
PUTNE ISPRAVE
Putovnica
Putovnica je putna isprava hrvatskog državljanina kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo.
Putovnica je javna isprava koja se izdaje za neograničen broj putovanja u inozemstvo.
Hrvatskom državljaninu koji boravi u inozemstvu, putovnicu izdaje diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske na čijem području podnositelj zahtjeva boravi.
U Republici Hrvatskoj putovnicu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja Ministarstva unutarnjih poslova (više informacija o putnim ispravama kao i o mogućnosti izrade žurne putovnice, moguće je pronaći na web adresi Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr ).
Zahtjev za izdavanje putovnice podnosi se osobno na propisanom obrascu koji je na raspolaganju u diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Hrvatske u inozemstvu. Od podnositelja zahtjeva za izdavanje putovnice službenik diplomatske misije odnosno konzularnog ureda uzeti će otiske dva prsta skeniranjem na posebnom uređaju te vlastoručni potpis.
Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnosi roditelj, odnosno zakonski zastupnik. Ako roditelji djeteta zajednički ostvaruju roditeljsku skrb, zahtjev za izdavanje putne isprave podnose osobno oba roditelja. Iznimno, zahtjev za izdavanje putne isprave djetetu može podnijeti jedan od roditelja uz izjavu da će drugi roditelj osobno preuzeti putnu ispravu. Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putnu ispravu, putnu ispravu može preuzeti roditelj koji je podnio zahtjev, uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, ako se ne nalazi na području Republike Hrvatske.
Za poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnosi zakonski zastupnik.
Sudska odluka o skrbništvu mora biti priznata i/li evidentirana kod nadležnih tijela Republike Hrvatske, a ne samo SR Njemačke.
Preporučuje se da se zahtjev za izdavanje nove putovnice podnese pravovremeno (2-3 mjeseca prije isteka roka važenja aktualne putovnice) kako bi se izbjegla situacija da se osoba nađe bez valjane putne isprave.
Za izdavanje putovnice potrebno je priložiti sljedeće:
Konzularni službenik može zatražiti i drugu dokumentaciju ako je isto potrebno.
Putem Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Münchenu moguće je naručiti izvatke i potvrde iz državnih matica iz Republike Hrvatske uz naplatu konzularne pristojbe.
Izrada i dostava putovnice traje 4 tjedna od dana podnošenja potpunog i uredno predanog zahtjeva. Postupak može potrajati dulje ukoliko osobni podaci nisu ažurirani, ako postoje neriješena prethodna pitanja ili ako postoje druge zapreke utemeljene u zakonu.
NAPOMENA:
Osoba se ne smije služiti izdanom putovnicom ako:
Promjena osobnog podatka podrazumijeva promjenu imena ili prezimena, spola, eventualne korekcije datuma i mjesta rođenja.
Osobama mlađim od 21 godine putovnica se izdaje s rokom valjanosti od 5 godina, odnosno osobama starijima od 21 godine putovnica se izdaje s rokom valjanosti od 10 godina.
Osobi koja u razdoblju od 5 godina izgubi dvije ili više putovnica, nova putovnica izdaje se s rokom valjanosti od godinu dana.
Osobi kojoj se privremeno ne mogu uzeti otisci prstiju u skladu s odredbama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, putovnica se izdaje s rokom valjanosti od godinu dana.
Za putovnice koje izdaju diplomatske misije ili konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu naplaćuje se konzularna pristojba, sukladno tar. br. 58. točka 1. Zakona o upravnim pristojbama.
Pristojbe:
a) osobe starije od 21 godine, t.br. 58.1.a. 75,00 €
b) osobe mlađe od 21 godine, t.br.58.1.b. 56,00 €
ŠTO TREBA PODUZETI U SLUČAJU GUBITKA PUTOVNICE?
Osoba je dužna bez odgode prijaviti nestanak putne isprave ili njezino pronalaženje. Nestanak ili pronalaženje putne isprave prijavljuju se najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, ako je putna isprava nestala ili je pronađena u inozemstvu, odnosno policijskoj upravi/postaji, ako je putna isprava nestala ili pronađena u Hrvatskoj.
Osoba će kod prijave nestanka putovnice dati pisanu izjavu, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, o svim okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (uz odgovarajuću potvrdu lokalne policije ili drugog nadležnog tijela).
Nestanak putne isprave treba prijaviti odmah po saznanju, a protivno postupanje predstavlja prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 3.000 do 4.500 kn (kuna).
Državljaninu Republike Hrvatske koji boravi ili se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (izgubljena, ukradena ili nedostupna), može se izdati putni list radi povratka u Hrvatsku.
DRUGA PUTNA ISPRAVA ISTE VRSTE
Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, iznimno se omogućuje ishođenje druge putne isprave iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugih opravdanih razloga.
U zamolbi za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste potrebno je pisano detaljno obrazložiti razloge zbog kojih se traži izdavanje druge putne isprave iste vrste. Također je potrebno priložiti dokaze koji ukazuju na opravdanost zahtjeva, na primjer potvrda da se ranije izdana putovnica nalazi kod nadležnog tijela druge države radi pribavljanja vize za tu državu, potvrda inozemnog poslodavca o razlozima potrebe posjedovanja dviju putovnica vezano uz obavljanje konkretnog posla (s prijevodom na hrvatski jezik), dokaz o postojanju u ranije izdanoj putovnici ulaznih štambilja kao i druge dokaze ovisno o okolnostima konkretnog slučaja.
Slijedom navedenoga ukoliko postoji opravdan razlog za izdavanje druge putovnice podnositelj zahtjeva treba se osobno obratiti ovom generalnom konzulatu radi postavljanja zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste. Potrebno je priložiti neke od gore navedenih dokaza koji opravdavaju zahtjev.
Zahtjev za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste dostavlja se nadležnom tijelu. Nakon dobivanja odobrenja može se postaviti zahtjev za izdavanje druge putovnice iste vrste.
PUTNI LIST
Putni list je putna isprava Republike Hrvatske koju izdaje diplomatska misija ili konzularni ured Republike Hrvatske hrvatskom državljaninu koji boravi ili se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (izgubljena, ukradena ili nedostupna), a radi povratka u Hrvatsku. Istim putnim listom mogu se koristiti bračni drug i djeca korisnika putnog lista ako su upisani u putni list u koji su unesene njihove fotografije.
Putni list se izdaje s rokom valjanosti koji je potreban za povratak u Hrvatsku, ali najdulje do 30 dana.
Za izdavanje putnog lista potrebno je priložiti sljedeće:
Punoljetni građanin zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi osobno te ga po izdavanju preuzima osobno. Odredbe za predaju zahtjeva i preuzimanje putnog lista za maloljetne osobe iste su kao za putovnicu (vidi postupak izdavanja putovnice).
NAPOMENA za izdavanje putnog lista novorođenoj djeci koja nisu upisana u knjigu državljana RH:
Kod zahtjeva za izdavanje putnog lista novorođenom djetetu zbog žurnog putovanja u Republiku Hrvatsku, a koje još nije upisano u maticu rođenih knjigu državljana RH, roditelji uz zahtjev za putni list trebaju istovremeno podnijeti i zahtjev za upis djeteta u knjigu državljana te priložiti izvornik izvatka iz matice rođenih na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji. Izvornik izvatka potreban za upis djeteta se zadržava, tj. službenim se putem dostavlja nadležnom matičnom uredu u Hrvatskoj, a za upis (prijavu) djeteta ne plaća se konzularna pristojba.
S obzirom da postupak upisa službenim putem zna potrajati nekoliko tjedana, ukoliko roditelji po dolasku u Hrvatsku žele odmah pribaviti putovnicu ili osobnu iskaznicu za dijete, mogu u nadležnom matičnom uredu sami zatražiti prijavu djeteta za što im je potreban dodatni izvornik izvatka iz matice rođenih na međunarodnom obrascu za dijete.
Pristojba: tar.br. 58.2.a. u iznosu od 33,00 €
KAKVA TREBA BITI FOTOGRAFIJA ZA PUTNU ISPRAVU
Za hrvatske putne isprave propisane su sljedeće veličine fotografija:
za putovnicu: 3,5 x 4,5 cm
za putni list: 3,0 x 3,5 cm
Fotografija mora vjerno prikazivati fotografiranu osobu s lica (en face), otkrivena čela, bez pokrivala za glavu (šešir, kapa, marama i dr.). Na fotografiji trebaju biti vidljiva oba oka (osoba ne smije imati sklopljene oči).
Glava osobe na fotografiji, od brade do tjemena, mora biti veličine 70 do 80 posto visine fotografije. Glava mora biti u sredini fotografije, a vrh glave po mogućnosti ne bi trebao biti odrezan.
Iznimno, u slučajevima kada se prema narodnim običajima nosi pokrivalo za glavu, može se priložiti fotografija na kojoj je osoba pod pokrivalom, uz uvjet da je vidljivo lice osobe. Fotografija bi trebala biti izrađena od za to stručnih osoba (fotografa), kako bi se postigla kvaliteta fotografije i sve ranije navedene veličine te drugi zahtjevi.
Fotografija ne smije biti izrađena na raznim aparatima za samofotografiranje (automatima), niti smije biti retuširana. Fotografija mora biti izrađena na bijelom, tankom, sjajnom foto-papiru.
Osvjetljenje mora biti adekvatno i jednoliko za snimanje lica koje osigurava prirodne tonove kože i koje osigurava visoki stupanj prikaza detalja (madeža, bradavica, ožiljaka i dr.), minimalizira sjene i refleksije.
Pozadina-podloga na fotografiji mora biti jednolika te se kod fotografija u boji koriste svijetle i blago kontrastne boje s obzirom na boju kose i lice fotografirane osobe. Za fotografije u boji mogu se upotrebljavati za pozadinu slijedeće boje: svijetlo plava, bež, blijedo siva, bijela i svijetlo smeđa. Pozadina ne smije biti tamna.
Posebnu pozornost treba obratiti pri fotografiranju male djece koja još ne mogu samostalno sjediti, kako bi bili udovoljeni svi navedeni zahtjevi. Preporuka je da takvo dijete roditelj za vrijeme fotografiranja drži u krilu, s tim da se na fotografiji u pozadini ne smije vidjeti osoba koja drži dijete.
OSOBNE ISKAZNICE
Hrvatske osobne iskaznice izdaju se isključivo u policijskim upravama i policijskim postajama u Republici Hrvatskoj. Veleposlanstvo ni generalni konzulati nisu ovlašteni izdavati osobne iskaznice.
Hrvatski državljani stariji od 18 godina koji imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dužni su imati valjanu osobnu iskaznicu, a zahtjev za izdavanje podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaju prema mjestu prijavljenog prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski državljani koji nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo i mogućnost, ali nisu obvezni, imati hrvatsku osobnu iskaznicu s adresom stanovanja u inozemstvu. Zahtjev podnose bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji u Republici Hrvatskoj.
Više informacija na:
https://www.mup.hr/gradjani/osobna-iskaznica
ŠTO TREBA PODUZETI U SLUČAJU NESTANKA OSOBNE ISKAZNICE?
Ako je osobna iskaznica nestala ili pronađena u inozemstvu, osoba je dužna njezin nestanak ili pronalazak prijaviti najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske koji je o tome dužan bez odgode obavijestiti policijsku upravu, odnosno policijsku postaju koja je izdala osobnu iskaznicu. Nakon što se osobnoj iskaznici, temeljem prijave o nestanku, evidentira status nevažeće osobne iskaznice automatski se pokreće zahtjev za suspenziju certifikata.
Nestanak osobne iskaznice ili sumnja u zlouporabu, u svrhu suspenzije certifikata, može se prijaviti korištenjem elektroničke usluge davatelja usluga certificiranja. U tom slučaju osoba je dužna u najkraćem mogućem roku prijaviti nestanak osobne iskaznice najbližoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji radi evidentiranja potrage za osobnom iskaznicom u evidenciji koja se vodi na informacijskom sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.
Ako osoba čijoj su osobnoj iskaznici suspendirani certifikati zbog nestanka, prijavi pronalazak osobne iskaznice u roku od 8 dana od dana suspenzije certifikata, certifikati će ponovno postati važeći. Protekom roka od 8 dana od dana suspenzije certifikata, certifikati se automatski opozivaju i više se ne mogu koristiti.
Nestalu osobnu iskaznicu izdanu osobi starijoj od 65 godina bez certifikata, osoba kojoj je izdana može nastaviti koristiti ako njen pronalazak prijavi u roku od 15 dana od dana evidentiranja statusa nevažeće osobne iskaznice u evidenciji osobnih iskaznica.
Osoba koja bez odgode ne prijavi nestanak ili pronalazak osobne iskaznice kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj.
Preporuča se da se nestanak osobne iskaznice prijavi i njemačkoj policiji.
PREBIVALIŠTE PREBIVALIŠTE je mjesto i adresa u RH na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni i drugi interesi. Prebivalište se mijenja ako se osoba trajno nastani u drugo mjesto ili adresu. Prebivalište se odjavljuje ako se osoba preseljuje trajno u inozemstvo. Za maloljetnike je potrebno da imaju prijavljeno prebivalište na adresu jednog od roditelja.
ODJAVA PREBIVALIŠTA RADI TRAJNOG PRESELJENJA U INOZEMSTVO Zahtjev se podnosi u roku od 15 dana od useljenja u drugu državu. Zahtjev se može podnijeti u bilo kojoj PU/PP ili u diplomatskoj misiji RH u inozemstvu. Ponesite osobnu iskaznicu Ponesite osobnu ispravu kojom se dokazuje identitet (osobnu iskaznicu ili putovnicu). Ponesite dokaz aktualne adrese na području Bavarske (Meldebescheinigung ili sl.) Za maloljetnu osobu koja nema osobnu iskaznicu identitet potvrđuju roditelji. Ispunite Obrazac 1 i zaokružite b) Odjava prebivališta kao razlog popunjavanja. (dostupan u GK RH München) Dođite u policijsku upravu ili postaju koja je nadležna mjestu u kojem odjavljujete prebivalište ili diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu na čijem konzularnom području ste se nastanili. Zahtjev možete predati osobno ili to može uraditi zakonski zastupnik. Za maloljetne osobe zahtjev podnose roditelji.
PRIJAVA PRIVREMENOG ODLASKA IZ REPUBLIKE HRVATSKE Zahtjev se podnosi ako osoba napušta prebivalište u trajanju duljem od godinu dana a najduže do 5 godina ali se može i produžiti. Prijava se podnosi u policijskoj upravi ili postaji prema mjestu prebivališta ili putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Ponesite osobnu iskaznicu—PRIPAZITE! Mora biti valjana! Ponesite osobnu ispravu kojom se dokazuje identitet (osobnu iskaznicu ili putovnicu). Ponesite dokaz aktualne adrese na području Bavarske (Meldebescheinigung ili sl.) Za maloljetnu osobu koja nema osobnu iskaznicu identitet potvrđuju roditelji. Ispunite Obrazac 1 i zaokružite d) Prijava privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske kao razlog popunjavanja. (obrazac je dostupan u GK RH München) Ponijeti dokaz o razlogu odsustva - ponesite sa sobom dokaz o razlozima odsutnosti iz Republike Hrvatske (npr. dokaz o zaposlenju, studiranju, liječenju, ...). Dođite u policijsku upravu ili postaju koja je nadležna mjestu u kojem imate prijavljeno prebivalište, ili diplomatsku misiju ili konzularni ured Republike Hrvatske u inozemstvu na čijem konzularnom području boravite. Zahtjev možete predati osobno ili to može uraditi zakonski zastupnik. Za maloljetne osobe zahtjev podnose roditelji.
KADA JE GRAĐANIN OBVEZAN ODJAVITI PREBIVALIŠTE, A KADA PRIJAVITI PRIVREMENI ODLAZAK IZ REPUBLIKE HRVATSKE? Prema odredbama Zakona o prebivalištu obveza odjave prebivališta u Republici Hrvatskoj postoji za one hrvatske državljane koji su iselili iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi. Prebivalište moraju odjaviti prije iseljenja, a ako su to propustili učiniti odjavu mogu zatražiti i putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u državi u koju su iselili. Prema tome odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj mora samo ona osoba koja se trajno nastanila u inozemstvu. Prilikom odjave prebivališta ta osoba je dužna vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja. Hrvatski državljanin koji se ne namjerava iseliti iz Republike Hrvatske radi trajnog nastanjenja u drugoj državi, nego privremeno boravi izvan Republike Hrvatske radi obrazovanja, zaposlenja, dugotrajnog liječenja i drugih razloga nije dužan odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ta osoba je dužna policijskoj upravi ili postaji na čijem području ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj dojaviti da privremeno boravi u inozemstvu. Ako nije u mogućnosti doći u Republiku Hrvatsku, obavijest o svojem privremenom boravku u inozemstvu može dati i u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu te mora priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima privremenog boravka u inozemstvu (potvrdu o zaposlenju, školovanju, dozvolu boravka u inozemstvu i sl., a u nekim slučajevima i svoju pisanu izjavu o razlozima boravka u inozemstvu). Osoba koja privremeno boravi u inozemstvu ima i dalje prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ima pravo na osobnu iskaznicu. Dakle, osobe koje su zaposlene u inozemstvu, ali nemaju namjeru trajno se nastaniti u inozemstvu, nisu dužne odjaviti prebivalište u Republici Hrvatskoj. Te su osobe dužne dojaviti da privremeno borave u inozemstvu i dojavu obnoviti nakon proteka razdoblja od 5 godina te nadalje dojavu o privremenom boravku u inozemstvu obnavljati nakon svakog daljnjeg proteka razdoblja od tri godine, ako i dalje budu boravile u inozemstvu. Međutim, osobe koje imaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali nisu nikad živjele u mjestu prijavljenog prebivališta (prebivalište su prijavile fiktivno), dužne su odjaviti svoje prebivalište u Republici Hrvatskoj bez obzira žive li i dalje u državi u kojoj su živjele i prije fiktivne prijave prebivališta u Republici Hrvatskoj ili sada žive u nekoj drugoj državi.
MOŽE LI HRVATSKI DRŽAVLJANIN KOJI NEMA PREBIVALIŠTE U REPUBLICI HRVATSKOJ ISHODITI OSOBNU ISKAZNICU? Hrvatski državljanin koji nema prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj može ishoditi osobnu iskaznicu u koju se upisuje podatak o njegovom prebivalištu izvan Republike Hrvatske, prema podacima o prebivalištu ispisanima u javnoj ispravi koju mu je izdalo nadležno tijelo države u kojoj ima prijavljeno prebivalište ili odobren boravak. Osoba koja nema prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi u bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji na području Republike Hrvatske koja ima upravne poslove.
PRIJAVA ČINJENICE ROĐENJA, BRAKA ILI SMRTI
UPIS ČINJENICE ROĐENJA U DRŽAVNE MATICE RH ZA OSOBE ROĐENE U INOZEMSTVU
Rođenje djeteta u inozemstvu, tj. naknadni upis u maticu rođenih i knjigu državljana moguće je za dijete do navršene 18. godine života djeteta ukoliko je barem jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta bio hrvatski državljanin. Zahtjev za upis podnosi roditelj koji je hrvatski državljanin ili oba roditelja (preporuča se) uz predočenje svojih valjanih identifikacijskih isprava i dokaza o hrvatskom državljanstvu (ako prilože stranu identifikacijsku ispravu). Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice rođenih s važećim podacima u trenutku podnošenja zahtjeva za upis u maticu rođenih i knjigu hrvatskih državljana. Za rođene u SR Njemačkoj takve izvatke izdaje nadležno njemačko tijelo (Standesamt) te takav izvadak nije potrebno prevoditi na hrvatski jezik niti ovjeravati potvrdom Apostille.
Zahtjev za naknadni upis u maticu rođenih za punoljetne osobe podnosi se osobno. Zahtjevu je potrebno priložiti valjanu identifikacijsku ispravu i izvadak iz matice rođenih izdan na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji te također izvadak iz matice vjenčanih na propisanom obrascu za osobe koje su u braku. Ako je brak prestao potrebno je priložiti pravomoćnu sudsku presudu o rastavi braka s prijevodom na hrvatski jezik (za rastave pred njemačkim sudom). Za brakove rastavljene u Njemačkoj prije 01.07.2013. godine potrebno je također priložiti pravomoćno rješenje o priznavanju strane sudske presude izdano od nadležnog općinskog suda u Republici Hrvatskoj. Za preminulog bračnog druga potrebno je priložiti izvadak iz matice umrlih na propisanom obrascu.
UPIS ČINJENICE SKLOPLJENOG BRAKA U INOZEMSTVU
Zahtjev za naknadni upis činjenice sklapanja braka za brakove sklopljene u SR Njemačkoj podnosi se osobno. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice vjenčanih izdan na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji i valjanu identifikacijsku ispravu.
UPIS ČINJENICE SMRTI
Zahtjev za naknadni upis činjenice smrti podnose članovi obitelji pokojnog. Zahtjevu je potrebno priložiti međunarodni izvadak iz matice umrlih te putovnicu pokojnika radi poništenja.
Za samu prijavu rođenja, sklapanja braka ili smrti ne plaća se konzularna pristojba. Konzularna pristojba naplaćuje se u slučaju kada se iz Republike Hrvatske naručuju izvadci iz državnih matica ili potvrde o građanskim ili drugim stanjima.
DRŽAVLJANSTVO
Zakonom o hrvatskom državljanstvu («Narodne novine» broj: 53/91, 70/91, 28/92, 113/93-Odluka USRH, 4/94 i 130/11 ) uređuje se hrvatsko državljanstvo, pretpostavke za njegovo stjecanje i prestanak.
Hrvatsko državljanstvo stječe se:
Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Hrvatske, u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih. Zahtjev za upis u evidenciju može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Poslove u svezi sa stjecanjem hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova.
Na internetskim stranicama ovog Ministarstva kao i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova (www.mup.hr ), dostupne su upute i obrasci vezani za stjecanje hrvatskog državljanstva.
Stjecanje hrvatskog državljanstva (životopis)
Životopis koji se prilaže uz zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo treba sadržavati:
Stranka u životopisu treba navesti razloge za stjecanje državljanstva, svoj odnos prema pravnom poretku, običajima i prihvaćenju hrvatske kulture, a ovisno o pravnoj osnovi podnošenja zahtjeva, o tome gdje su preci boravili do iseljenja, kada su i iz kojih razloga napustili Hrvatsku, kada su i s kojim ispravama doselili u inozemstvo, načinu iskazivanja pripadnosti hrvatskom narodu tijekom života, sudjelovanje u sportskim, kulturnim i drugim društvima koja svojim djelovanjem promiču interese Hrvatske u inozemstvu (članak 11. i članak 16.).
Kod zaprimanje zahtjeva potrebno je uzeti izjavu na zapisnik o pravnoj osnovi podnošenja zahtjeva te o svim okolnostima relevantnim za donošenje rješenja o primitku u hrvatsko državljanstvo koje nisu sadržane u životopisu.
Uz propisani obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva s upitnikom prilaže se:
Strane javne isprave koje se prilažu uz zahtjev (npr. rodni list, vjenčani list i slično), moraju biti izdane na međunarodnom obrascu sukladno Bečkoj konvenciji (ako se radi o ispravama izdanim u SR Njemačkoj).
UTVRĐIVANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Republike Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu stekle su to svojstvo. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.
Uz zahtjev se prilaže:
PRESTANAK HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Hrvatsko državljanstvo prestaje:
Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, osim ako je riječ o osobi s invaliditetom, kada se može podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.
Zahtjev za prestanak hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Poslove u svezi s prestankom hrvatskog državljanstva obavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. (www.mup.hr ).
Na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, https://www.mup.hr/gradjani , dostupne su upute i obrasci vezani za prestanak hrvatskog državljanstva.
OTPUST IZ HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Uz propisani obrazac zahtjeva za prestanak hrvatskog državljanstva s upitnikom se prilaže:
ODRICANJE OD HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA:
SPROVODNICA
U slučaju smrti u inozemstvu, osoba koja radi pokopa želi prenijeti tijelo umrle osobe (ili njegove ekshumirane ostatke) iz strane zemlje u Hrvatsku, podnosi zahtjev u hrvatskoj diplomatskoj misiji/konzularnom uredu u inozemstvu.
Osim obrasca koji rodbina preminulog ili pogrebno poduzeće koje organizira prijevoz ispunjava u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu, zahtjevu je potrebno priložiti sljedeće:
Prijenos urne s pepelom umrle osobe obavlja se bez sprovodnice, ali je potrebna potvrda krematorija (koja se dostavlja na uvid policijskim službenicima pri ulasku u Hrvatsku). Za prijenos urne nije se potrebno obraćati veleposlanstvu ni generalnim konzulatima Republike Hrvatske.
Za provoz (tranzit) umrle osobe preko područja Hrvatske nije potrebna sprovodnica Republike Hrvatske.
Za osobu koja je umrla od zarazne bolesti ili čiji su posmrtni ostaci ekshumirani, sprovodnica se može izdati tek po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zdravstva RH, što u praksi znači da se sprovodnica ne može izdati odmah.
STRANCI
Informacije o uvjetima boravka stranaca u Republici Hrvatskoj dostupne su na sljedećoj adresi:
https://www.mup.hr/public/documents/Javnost/Isprave/Stranci.pdf
Državljani SR Njemačke i drugih država članica EU mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani SR Njemačke i drugih država članica Europskog gospodarskog prostora imaju pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do 3 mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu. Državljanin SR Njemačke ili druge države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužan je, najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.
VIZNI SUSTAV
Državljani SR Njemačke i drugih država članica EU mogu u Republiku Hrvatsku putovati na temelju valjane putovnice ili osobne iskaznice. Državljani SR Njemačke mogu u Republiku Hrvatsku putovati i na temelju valjane privremene putovnice (vorläufiger Reisepass) ili privremene osobne iskaznice (vorläufiger Personalausweis).
Informacije o viznom sustavu Republike Hrvatske dostupne su na sljedećoj stranici:
http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/vize/pregled-viznog-sustava0/
* Države se odabiru u padajućem izborniku na dnu stranice.
Za strance kojima je potrebna viza za putovanje u države članice EU, pa tako i Republiku Hrvatsku vrijedi sljedeće:
Svi stranci koji su nositelji valjanih schengenskih isprava, kao i oni koji su nositelji viza i dozvola boravka Bugarske, Cipra i Rumunjske, ne trebaju dodatnu (hrvatsku) vizu za Hrvatsku.
Stranci koji su nositelji:
Tekst Odluke br. 565/2014/EU dostupan je na poveznici:
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:157:FULL&from=EN
Državljanima Republike Kosova, koji su nositelji valjanih schengenskih viza s ograničenom područnom valjanošću (LTV vize), za 2 ili više ulazaka, a koje vrijede za sve države članice Schengenskoga prostora osim za Grčku i Španjolsku, nije potrebna dodatna (hrvatska) viza za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana).
Rok valjanosti navedenih isprava koje se priznaju kao jednakovrijedne hrvatskoj vizi mora pokrivati trajanje tranzita ili boravka na području Hrvatske.
Putovnica mora biti valjana najmanje 3 mjeseca nakon dana planiranog napuštanja Hrvatske te izdana u proteklih 10 godina.
Olakšani ulazak stranaca na snazi je do dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.
Državljanima trećih zemalja kojima je sukladno Uredbi 539/2001 potrebna viza za EU pa tako i Republiku Hrvatsku, a koji u SR Njemačkoj borave zakonito te posjeduju sivu putovnicu za strance (Reiseausweis für Ausländer) ili tamno-plavu konvencijsku putovnicu (Reiseausweis nach dem Abkommen vom 28. Juli 1951) koje je izdala SR Njemačka za putovanje u Republiku Hrvatsku dovoljna je ta putna isprava (valjana) te im nije potrebna dodatna viza.
UVJETI UNOSA KUĆNIH LJUBIMACA U HRVATSKU
U Hrvatsku je, pod određenim uvjetima, dopušten unos do pet kućnih ljubimaca koje prati njihov vlasnik ili druga odgovorna osoba koju je on ovlastio, a koji nisu namijenjeni za prodaju ili predaju drugom vlasniku.
Ovdje se pod kućnim ljubimcima podrazumijevaju: psi, mačke, životinje iz porodice kuna, beskralježnjaci (osim pčela i rakova), ukrasne tropske ribice, vodozemci, reptili, ptice svih vrsta (osim peradi koja se uvozi u komercijalne svrhe, za zoološke vrtove i zoo trgovine), sisavci: glodavci i kunići osim onih namijenjenih za proizvodnju hrane.
Psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), a koji su s područja država članica Europske unije, moraju:
biti označeni mikročipom
imati putovnicu izdanu od ovlaštenog veterinara, kojom se potvrđuje važeće cijepljenje protiv bjesnoće (u vremenskim razmacima koji su u skladu s preporukama proizvođača cjepiva).
Također, dopustit će se unos i kretanje tih životinjskih vrsta koje su mlađe od tri mjeseca i necijepljene, ako imaju putovnicu, i ako su od rođenja boravile na istom mjestu i nisu bile u kontaktu s divljim životinjama koje su mogle biti izložene infekciji, ili se kreću u pratnji majke o kojoj su još ovisne. Ako su isti ti kućni ljubimci uvezeni na područje Hrvatske radi trajnog boravka, a nisu označeni mikročipom, moraju biti s njim označene u roku od 15 dana od dana ulaska u zemlju.
Ako su psi, mačke, životinje iz porodice kuna (Mustelidae) i vrsta afrički tvor (Mustela putorius), označeni mikročipom koji nije u skladu s kriterijima određenim hrvatskim propisima, tj. propisima EU, njihov posjednik mora osigurati odgovarajući čitač za očitavanje identifikacijskog broja s mikročipa.
Zabranjen je uvoz i privremeni boravak na području Hrvatske moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI) i njihovih križanaca.
U gradu Zagrebu (a slični uvjeti i način držanja pasa doneseni su i drugdje u Hrvatskoj) je određeno da se na ulici, javnoj površini, parkovima, te u prostorijama koje služe zgradi kao cjelini (stubište, ulaz, dizalo, dvorište i slično) pas mora voditi na uzici tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje.
Dodatne informacije dostupne su na sljedećoj web stranici:
http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1289
LEGALIZACIJA ISPRAVA
Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.
Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961., pojednostavila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Podatke o navedenoj Konvenciji i državama pristupnicama moguće je pronaći na internetskim stranicama (www.hcch.net).
Svaki općinski sud u Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haške Konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi.
Međutim, ako između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).
LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU
Javne isprave izdane u Republici Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Republike Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju.
Potpis i pečat tijela ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je nadovjeriti sljedećim redoslijedom:
Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.
LEGALIZACIJA/NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U HRVATSKOJ
Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.
Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nadovjere) u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nadovjera) može se obaviti i u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.
ČESTA PITANJA
http://www.mvep.hr/hr/konzularne-informacije/cesta-pitanja/
POPIS ODVJETNIKA NA PODRUČJU BAVARSKE KOJI GOVORE HRVATSKI JEZIK (abecednim redom)
BABIĆ INGRID Nymphenburgerstr. 20 80335 München Tel: +49 (0)89 52 30 40 80 +49 (0)170 29 23 926 Fax: +49 (0)89 52 30 40 70 Stranci, kazneno pravo
BERTSCH BISERKA Brienner Str. 44 80333 München Tel:+ 49 (0)89 524 828
GÖß-MÖTZUNG ROMINA Marienstr. 6 90762 Fürth Tel:+ 49 (0) 911 - 52 32 82 Fax:+ 49 (0) 911 - 14 70 62 04 Email: romina-goess@hotmail.com Radno pravo, socijalna osiguranja, osiguranja,
GRGIĆ DINKO Landwehrstr. 35 80336 München Tel: + 49 (0)89 53 11 50 Fax:+ 49 (0)89 530 955 850 Email: rechtsanwalt@kanzlei-grgic.de Obiteljsko pravo, kazneno pravo, radno pravo, prometno pravo, njemačko i hrvatsko pravo
JELIĆ ANDRES Theresienstr. 23 80333 München Tel: +49 / 89 / 28 20 41 mobile: +49 / 171 / 627 59 61 Fax: +49 / 89 / 28 77 91 83 e-mail: info@a-jelic.de Trgovačko, građansko, nasljedno i obiteljsko pravo
JERTEC-LEMMERMEYER TATJANA Leonrodstraße 11 83278 Traunstein Tel:+ 49 (0) 861 706 92 440 Fax:+ 49 (0) 861 706 92 455 Email: info@ra-lemmermeyer.de Radno pravo i međunarodno radno pravo
MIKULIĆ IVANA Cuvilliésstraße 14 81679 München Tel: +49 (0)89 41 07 96 06 Fax: +49 (0)89 41 07 96 07 Email: mikulic@eu-law.biz http://www.eu-law.biz/ Pravo u vanjskotrgovinskom poslovanju, europsko pravo, međunarodno pravo, gospodarsko pravo
PAVLOVIĆ GORDANA Laufertormauer 8 90403 Nürnberg Tel:+ 49 (0) 911 539 97 0 Fax:+ 49 (0) 911 539 97 11 Obiteljsko i kazneno pravo
RADIVOJEVIĆ EVA Bischof-von-Henle-Straße 2 93051 Regensburg Tel:+ 49 (0) 941 945 830-10 Fax:+ 49 (0) 941 945 830-20 Email: kanzlei@radivojevic.info Prometno pravo, osiguranja, obvezni odnosi –Mietrecht
VULETIĆ MONIKA Schwanthalerstr. 100 80336 München Tel:+ 49 (0)89 590 43 865 Fax:+ 49 (0)89 590 43 895 Email: info@kanzlei-vuletic.de Hrvatsko pravo, obiteljsko, nasljedno i građansko pravo
VUKADIN KRUNOSLAV ARTZ&PARTNER Brienerstr. 11 80333 München Tel.: +49 (0)89 550 667-0 Fax: +49 (0)89 550 667-129 Email: vukadin@artz-partner.de Prometno pravo, građansko pravo, kazneno pravo, prekršajno pravo, investicijsko pravo
