GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U MÜNCHENU
Generalni konzul: Petar Uzorinac Područje nadležnosti: Bavarska
Diplomatsko osoblje:
UREDOVNO VRIJEME
Uredovno vrijeme GK RH München (za stranke):
Konzularni dani u Nürnbergu
Konzularni dani u Nürnbergu na adresi, Caritas-Pirckheimer-Haus, Königstraße 64 (II. kat), 90402 Nürnberg, prema slijedećem rasporedu* za 2018. godinu: 13.1.,10.2.,10.3.,14.4.,12.5.,9.6.,14.7.,8.9.,13.10.,10.11.,8.12. u vremenu od 9.30 do 14 sati.
*Generalni konzulat zadržava pravo izmjene termina, u kolovozu 2018. se ne održava konzularni dan.
KONTAKT
Adresa:
Oberföhringer Straße 6 81679 München BR Deutschland
Tel: ++49 (0) 89 90 90 165 - 0 Fax: ++49 (0) 89 260 87 51; 98 31 62
Email: gkrh.muenchen@mvep.hr
PRISTOJBE
Plaćanje pristojbi iz djelatnosti konzularnih poslova uređeno je Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04 i 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60,08, 62/08, 30/09 i 20/10), tarifni brojevi od 74 do 101. Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja poslovne godine. Plaćanje je moguće EC karticom, odnosno gotovinom u banci na uplatnici dobivenoj u GK RH München.
TEMELJNI KONZULARNI POSLOVI
Ovjere
Generalni konzulat RH izvršava ovjere potpisa državljana RH (uz predočenje valjane hrvatske putovnice ili osobne iskaznice) na punomoćima, izjavama i na određenim vrstama ugovora te vrši ovjeru istovjetnosti preslika (prijepisa) s izvornikom.
PUTNE ISPRAVE
Putovnice
U Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Münchenu zahtjev za izdavanje hrvatske putovnice može podnijeti hrvatski državljanin koji ima reguliran boravak na području Slobodne Države Bavarske. Preporučuje se da se zahtjev za izdavanje nove putovnice preda najkasnije tri mjeseca prije isteka valjanosti važeće putovnice, a s opravdanim razlogom može se predati i ranije. Zahtjev za izdavanje putovnice podnosi se osobno. Prilikom predavanja zahtjeva uzimaju se otisci prstiju podnositelja zahtjeva. Za malodobne osobe zahtjev za izdavanje putovnice podnose oba roditelja. Moguće je također da zahtjev podnese jedan roditelj, a drugi preuzme izrađenu putovnicu. Ako je drugi roditelj spriječen osobno preuzeti putovnicu, može to učiniti roditelj koji je podnio zahtjev uz pisanu suglasnost drugog roditelja s potpisom ovjerenim kod javnog bilježnika ili nadležnog tijela, odnosno u konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu ako se nalazi na području drugog konzularnog predstavništva u odnosu na ono u kojem je zahtjev predan. Za poslovno nesposobne osobe i djecu kojima je određen skrbnik, zahtjev podnosi skrbnik. Odluke o skrbništvu donesene u inozemstvu prije 1. srpnja 2013. prethodno moraju proći postupak priznanja od strane nadležnog suda u RH. Skrbništvo o kojem je odluka donesena nakon 1. srpnja 2013. treba biti upisano u matice rođenih u RH. Zakonski zastupnik sa sobom mora imati važeći identifikacijski dokument i dokaz o srodstvu ili dokument o skrbništvu. Uz čitljivo popunjen zahtjev potrebno je priložiti: • važeću hrvatsku putovnicu ili drugu ispravu na temelju koje se može provjeriti identitet i hrvatsko državljanstvo; • dokaz o prethodno izvršenoj uplati konzularne pristojbe • biometrijska fotografija - 35 x 45 mm, napravljene kod fotografa (za biometrijsku putovnicu); ne prihvaćaju se fotografije s automata. • Ako se zahtjev za putovnicu podnosi prvi put potrebno je priložiti i izvod iz matice rođenih i domovnicu • Djeca koja su navršila 12 godina moraju biti prisutna radi potpisivanja zahtjeva i uzimanja otisaka prstiju • Potvrdu o aktualnoj adresi stanovanja na području SR Njemačke (Bavarske); Anmeldebestätigung odnosno Meldebescheinigung. Pristojba za putovnicu: • za osobe do 21 godine života iznos od 79,00 € • za osobe iznad 21 godine života iznos od 105,00 € U konzulatu je moguće izvršiti uplatu jedino bankovnom karticom i u tom slučaju naplaćuje se 1,- € za troškove transakcije. U slučaju krađe ili gubitka putovnice osoba je dužna bez odgode krađu prijaviti nadležnoj policijskoj postaji prema području na kojem je putovnica ukradena. Nakon toga osoba je dužna doći u konzulat i prijaviti nestanak putne isprave davanjem pisane izjave o svim okolnostima pod kojima je izgubila putovnicu ili joj je ona ukradena (davanje lažne izjave o tome predstavlja kazneno djelo). Pri tome je potrebno priložiti odgovarajuću potvrdu lokalne policije iz koje proizlazi da je prijavljen nestanak. Nakon toga stranka može podnijeti zahtjev za izdavanje nove putovnice. U slučaju pronalaska putovnice koja je prethodno prijavljena izgubljenom ili ukradenom, njome se ni u kom slučaju nije dozvoljeno koristiti, nego ju je potrebno donijeti u generalni konzulat radi fizičkog poništenja. Osobe koje su uslijed sklapanja ili razvoda braka promijenile prezime mogu podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice na novo prezime tek nakon što prijave promjenu u nadležnom matičnom uredu u Republici Hrvatskoj i dostave izvadak iz matice vjenčanih odnosno rođenih (ili domovnicu) u kojima je uneseno novo prezime. Izdavanje druge putne isprave iste vrste Izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, iznimno se omogućuje ishođenje druge putne isprave iste vrste, ako je ona potrebna radi obavljanja gospodarskih, kulturnih ili sportskih djelatnosti u inozemstvu ili iz drugih opravdanih razloga. U zamolbi za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste potrebno je pisano detaljno obrazložiti razloge zbog kojih se traži izdavanje druge putne isprave iste vrste. Također je potrebno priložiti dokaze koji ukazuju na opravdanost zahtjeva, na primjer potvrda da se ranije izdana putovnica nalazi kod nadležnog tijela druge države radi pribavljanja vize za tu državu, potvrda inozemnog poslodavca o razlozima potrebe posjedovanja dviju putovnica vezano uz obavljanje konkretnog posla (s prijevodom na hrvatski jezik), dokaz o postojanju u ranije izdanoj putovnici žigova i bilješki nadležnog tijela pojedinih država čime je onemogućen ulazak na državno područje nekih drugih država (primjerice Izrael i arapske zemlje) kao i druge dokaze ovisno o okolnostima konkretnog slučaja. Slijedom navedenoga ukoliko postoji opravdan razlog za izdavanje druge putovnice podnositelj zahtjeva treba se osobno obratiti ovom generalnom konzulatu radi postavljanja zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste. Potrebno je predočiti neke od gore navedenih dokaza koji opravdavaju zahtjev. Postavljanje zahtjeva za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste i njegova dostava nadležnom tijelu iznosu 24,-€, sukladno Zakonu o upravnim pristojbama (tar. boju 74. st. 2 i tar. broju 75. st. 1). Zahtjev za odobrenje izdavanja druge putovnice iste vrste dostavlja se nadležnom tijelu. Nakon dobivanja odobrenja može se postaviti zahtjev za izdavanje druge putovnice iste vrste. Za izdavanje druge putovnice provodi se redoviti upravni postupak za koji se naplaćuje pristojba po tar. broju 76. točka 1. ili 2. ovisno o tome izdaje li se putovnica osobama mlađim ili starijim od 21 godine života. Putni list Putni list je putna isprava koja se izdaje hrvatskom državljaninu koji se zatekne u inozemstvu bez putne isprave (nestanak, gubitak ili istek roka valjanosti putovnice) radi povratka u Republiku Hrvatsku. Putni list izdaje veleposlanstvo ili konzularni ured Republike Hrvatske na čijem se području građanin zatekne, s rokom važenja koji je potreban za povratak u Republiku Hrvatsku s tim da se može izdati najduže do 30 dana. Zahtjev za izdavanje putnog lista podnosi se osobno (za malodobne osobe roditelji/skrbnici, kao i slučaju putovnice).
Uz zahtjev je potrebno priložiti: • dokaz o identitetu • dokaz o hrvatskom državljanstvu • 2 fotografije – format 35x45 mm. Ako su osobi ukradeni svi dokumenti iznimno se identitet može utvrditi svjedočenjem dvaju hrvatskih državljana, koji poznaju odnosnu osobu i spremni su o tome dati izjavu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću. Konzularna pristojba za izdavanje putnog lista iznosi 46,00 €. U slučaju kada osoba podnosi zahtjev za izdavanje putnog lista iz razloga što je tijekom boravka u inozemstvu ostala bez važeće putne isprave, treba priložiti potvrdu o gubitku ili nestanku putovnice i dati izjavu o okolnostima gubitka ili krađe putovnice.
OSOBNA ISKAZNICA Sukladno Zakonu o osobnoj iskaznici („Narodne novine broj 62/15) pravo na hrvatsku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na godine života i bez obzira na to imaju li ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Za izdavanje osobne iskaznice nadležne su isključivo policijske uprave ili postaje u Republici Hrvatskoj. Građani koji imaju prebivalište u RH, zahtjev podnose policijskoj upravi ili policijskoj postaji prema mjestu prebivališta. Građani koji nemaju prebivalište u RH, zahtjev za osobnu iskaznicu podnose u bilo kojoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji na području Republike Hrvatske.
Prijava rođenja djeteta
Zahtjev za prijavu djeteta u državnu maticu rođenih i knjigu državljana RH podnosi jedan od roditelja (onaj koji je hrvatski državljanin, ako nisu oba roditelja hrvatski državljani)
Za prijavu rođenja djeteta potrebno je priložiti sljedeće dokumente:
Novorođeno dijete upisuje se u maticu rođenih i knjigu državljana prema mjestu prebivališta roditelja.
Prijava sklopljenog braka
Hrvatski državljani koji su pred nadležnim tijelima SR Njemačke sklopili brak mogu preko Generalnog konzulata prijaviti sklapanje braka u maticama vjenčanih u RH. Zahtjevu je potrebno priložiti:
Sklopljeni brak upisuje se u matičnom uredu prema mjestu prebivališta bračnih drugova.
Prijava smrti
S obzirom da njemačke vlasti samo u nekim slučajevima prijavljuju smrt hrvatskih državljana, za prijavu smrti odgovorni su članovi obitelji pokojne osobe. Smrt se preko Generalnog konzulata može prijaviti uz izvadak iz matice umrlih izdan na međunarodnom obrascu (međunarodni smrtni list). Pri podnošenju zahtjeva za upis u maticu umrlih potrebno je donijeti na poništenje putovnicu i osobnu iskaznicu pokojnika bez obzira na njihov rok važenja.
Sprovodnice
Sprovodnica se izdaje za prijevoz posmrtnih ostataka i pokop u RH. Zahtjev za izdavanje sprovodnice u Generalnom konzulatu mogu podnijeti članovi obitelji pokojne osobe ili predstavnik pogrebnog poduzeća koje posmrtne ostatke prevozi u RH. Zahtjevu za izdavanje sprovodnice potrebno je priložiti sljedeće:
Za tranzit kroz RH (pokop u nekoj trećoj državi) nije potrebna sprovodnica RH, već samo sprovodnica države u kojoj će se obaviti pokop.
Za prijenos urne s pepelom (neovisno o državljanstvu pokojne osobe čiji se pepeo prenosi) potrebna je samo potvrda krematorija gdje je kremacija obavljena.
Dostava izvadaka iz matica RH i potvrdi (rodni, smrtni i vjenčani listovi, domovnice)
Izvatke iz matica RH, također rodne, smrtne i vjenčane listove te domovnice, moguće je naručiti preko Generalnog konzulata. Dostava traje nekoliko tjedana, ovisno o matičnom uredu u kojem se zatraženi izvadak izdaje.
Odobrenje boravka u Hrvatskoj
REGULIRANJE BORAVKA I RADA STRANACA U RH
Uvjeti za odobravanje privremenog i stalnog boravka strancima propisani su odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/2011, 74/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima.
KATEGORIJE STRANACA
Prema odredbama Zakona o strancima moguće je strane državljane koji žele boraviti odnosno raditi u Hrvatskoj podijeliti u nekoliko kategorija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za reguliranje boravka ovisi o navedenoj kategorizaciji. Slijedom navedenog, kategorije stranih državljana su sljedeće:
1. DRŽAVLJANI DRŽAVA ČLANICA EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI
Državljani država članica EGP-a, državljani Švicarske Konfederacije, članovi njihovih obitelji i članovi obitelji hrvatskih državljana koji namjeravaju boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužni su najkasnije u roku od 8 dana od isteka 3 mjeseca boravka prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.
Potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a izdaje se u obliku biometrijske boravišne iskaznice s rokom važenja do 5 godina.
Rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji
Državljanin države članice Europske unije i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.
Međutim, temeljem odredbe članka 236. Zakona o strancima, Vlada Republike Hrvatske može propisati primjenu pravila o radu u odnosu na državljane država članica EU i članova njihovih obitelji koje su prema hrvatskim državljanima uvele nacionalne mjere ograničenja pristupu tržištu rada ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma. Takva ograničenja propisana su Uredbom o privremenoj primjeni pravila o radu država članica EU i članova njihovih obitelji.
Popis država članica EU koje su hrvatskim državljanima ograničile pristup svom tržištu rada dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava (http://www.mrms.hr).
Temeljem uzajamnosti na državljane tih država članica EU i članove njihovih obitelji primjenjuju se ograničenja u pristupu tržištu rada Republike Hrvatske pa ovi strani državljani svoj radno pravni status mogu regulirati na sljedeći način:
Navedene mjere će se primjenjivati sve dok države članice Europske unije budu primjenjivale istovrsne nacionalne mjere u odnosu na rad prema državljanima Republike Hrvatske i članovima njihovih obitelji.
2. DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA S ODOBRENIM STALNIM BORAVKOM U DRUGOJ DRŽAVI ČLANICI EGP-a I ČLANOVI NJIHOVIH OBITELJI
Stranci iz ove kategorije zahtjeve za privremeni boravak mogu podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imaju odobren stalni boravak ili u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj.
Državljaninu treće države na stalnom boravku u drugoj državi članici EGP-a odobrit će se privremeni boravak ako ima:
3. VISOKOKVALIFICIRANI DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA
Izdavanje dozvole boravka i rada - »EU plave karte«
Državljanin treće države koji je visokokvalificirani radnik dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske, ili policijskoj upravi/postaji prema namjeravanom mjestu boravka.
Dozvola boravka i rada (»EU plava karta«) za državljanina treće države koji je visokokvalificirani radnik istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.
Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće države koji uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdržavanje) priloži:
Odobrenje za boravak i rad (»EU plava karta«) izdaje se državljaninu treće države u obliku biometrijske dozvole boravka.
4. DRŽAVLJANI TREĆIH DRŽAVA
Privremeni boravak odobrava se strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:
Stranac kojemu za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada.
Stranac kojem za ulazak u Hrvatsku treba viza, u pravilu, zahtjev za odobrenje privremenog boravka, odnosno zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske. Iznimno, stranac svoj zahtjev može podnijeti i u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka ako:
Uz ispunjeni zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka stranac je dužan priložiti:
Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te ovjerene sukladno posebnim propisima.
Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci.
U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o odobrenju privremenog boravka, stranac je dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/postaji. Ako stranac propusti prijaviti svoje boravište u navedenom roku, odobrenje za privremeni boravak / dozvola za boravak i rad prestaju.
Detaljnije obavijesti o mogućnostima reguliranja boravka i rada stranaca kao i sve propisane obrasce za izdavanje privremenog boravka odnosno dozvole za boravak i rad moguće je pronaći na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova http://www.mup.hr.
Stjecanje nekretnina za strance
Državljani država članica EU mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske bez posebnih odobrenja ili dozvola, tj. u tome su izjednačeni s hrvatskim državljanima.
Državljanstvo
Primitak u državljanstvo
Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnosi se u policijskoj upravi, odnosno postaji po mjestu boravka u Republici Hrvatskoj, a ako je boravak u inozemstvu, tada u nadležnoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu.
Državljanstvo RH stječe se:
Zahtjevu se prilaže:
Za različite osnove stjecanja hrvatskog državljanstva treba priložiti i druge isprave, npr.:
Utvrđivanje hrvatskog državljanstva
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva mogu podnijeti osobe koje nisu upisane u knjige državljana Hrvatske, a po propisima koji su bili važeći do dana stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu stekle su to svojstvo. Ispunjenje zakonskih pretpostavki za naknadni upis u knjige državljana utvrđuju se prema propisima koji su važili u trenutku rođenja podnositelja zahtjeva.
Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji, a može se podnijeti i putem diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Na internetskim stranicama Ministarstva kao i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova, (www.mup.hr), dostupne su upute i obrasci vezani za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.
Prestanak državljanstva
Državljanstvo Republike Hrvatske prestaje:
Otpust iz hrvatskog državljanstva može se dati osobi koja je podnijela zahtjev za otpust i udovoljava ovim pretpostavkama:
Otpust iz hrvatskog državljanstva ne može dobiti osoba protiv koje se u Republici Hrvatskoj vodi kazneni postupak zbog djela koje se goni po službenoj dužnosti ili ako je u Republici Hrvatskoj osuđena na kaznu zatvora dok tu kaznu ne izdrži.
Detaljnije informacije dostupne su na: http://www.mup.hr
Vizni režim
Pregled viznog režima RH moguće je pronaći na stranici http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=1161
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, od 1. siječnja 2014., svim strancima koji su nositelji valjanih schengenskih isprava, za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana) nije potrebna dodatna (hrvatska) viza.
Stranci koji su nositelji:
ne trebaju vizu za tranzit, ili za namjeravane boravke na području Republike Hrvatske koji ne prelaze 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
Državljanima Republike Kosovo, koji su nositelji valjanih schengenskih viza s ograničenom područnom valjanošću (LTV vize za 2 ili više ulazaka), a koje vrijede za sve države članice Schengenskoga prostora osim za Grčku i Španjolsku, nije potrebna dodatna (hrvatska) viza za tranzit ili za ulazak u Hrvatsku i kratkotrajni boravak (do 90 dana).
Rok valjanosti navedenih schengenskih isprava mora pokrivati trajanje tranzita kroz ili boravak na državnom području Republike Hrvatske.
POPIS ODVJETNIKA NA PODRUČJU BAVARSKE KOJI GOVORE HRVATSKI JEZIK (abecednim redom)
BABIĆ INGRID Nymphenburgerstr. 20 80335 München Tel: +49 (0) 89 52 30 40 80 +49 (0)170 29 23 926 Fax: +49 (0)89 52 30 40 70 Ausländerrecht, Strafrecht
BERTSCH BISERKA Brienner Str. 44 80333 München Tel:+ 49 (0) 89 524828
DR. DIDOVIC DEAN SCHWARTZ Rechtsanwälte Partnerschaft Königstorgraben 3 90402 Nürnberg Tel: +49 (0) 9 11 76 60 08 0 Fax: +49 (0) 9 11 76 60 08 1400 Email: dean.didovic@schwartz.eu Insolvenzrecht, Handels- und Gesellschaftsrecht, Steuerrecht
GÖß-MÖTZUNG ROMINA Marienstr. 6 90762 Fürth Tel:+ 49 (0) 911 - 52 32 82 Fax:+ 49 (0) 911 - 14 70 62 04 Email: romina-goess@hotmail.com Arbeitsrecht, Sozialrecht, Sozialversicherungsrecht, Versicherungsrecht
GRGIĆ DINKO Landwehrstr. 35 80336 München Tel: + 49 (0) 89 53 11 50 Fax:+ 49 (0) 89 530955850 Email: rechtsanwalt@kanzlei-grgic.de Familienrecht, Strafrecht, Arbeitsrecht, Verkehrsrecht, deutsches und kroatisches Recht
HERMANN MONIKA Möller Rechtsanwälte Mühlbachbogen 1a 83022 Rosenheim Tel: + 49 (0) 8031 1801-0 Fax: + 49 (0) 8031 1801-80 Email: genzer@moeller-rae.de Öffentliches Baurecht, Bauordnungsrecht, Bauplanungsrecht, Naturschutzrecht, Staatsangehörigkeitsrecht
JELIĆ ANDRES Josephplatz 6 80798 München Tel:+ 49 (0) 89 282 041 Fax:+ 49 (0) 89 28779183 Email: info@a-jelic.de
JERTEC-LEMMERMEYER TATJANA Leonrodstraße 11 83278 Traunstein Tel:+ 49 (0) 861 70692440 Fax:+ 49 (0) 861 70692455 Email: info@ra-lemmermeyer.de Arbeitsrecht und internationales Arbeitsrecht
KREKOVIC KATARINA LPA Rechtsanwälte Steuerberater Bruderstr. 5a 80538 München Tel: +49 (0) 89 242 072 511 Email: kkrekovic@lpalaw.de Immobilienwirtschaftsrecht
LUKAČ MAJA Bronhofer Lukač Langlotz & Partner Sendlinger-Tor-Platz 5 80336 München Tel: +49 (0) 89 9090155-0 Fax: +49 (0) 89 9090155-90 Email: info@bronhofer.de Arbeitsrecht, Sozialrecht
MIKULIĆ IVANA Cuvilliésstraße 14 81679 München Tel: +49 (0) 89 41 07 96 06 Fax: +49 (0) 89 41 07 96 07 Email: mikulic@eu-law.biz http://www.eu-law.biz/ Außenwirtschaftsrecht, Ausländisches Recht, Europarecht, Internationales Recht, Wirtschaftsrecht
PAVLOVIĆ GORDANA Laufertormauer 8 90403 Nürnberg Tel:+ 49 (0) 911 539970 Fax:+ 49 (0) 911 5399711 Familienrecht, Strafrecht
RADIVOJEVIĆ EVA Bischof-von-Henle-Straße 2 93051 Regensburg Tel:+ 49 (0) 941 945830-10 Fax:+ 49 (0) 941 945830-20 Email: kanzlei@radivojevic.info Verkehrsrecht, Versicherungsrecht, Mietrecht
STÖPPLER ANDREA Gassner Rechtsanwälte Nymphenburger Str. 4 80335 München Tel: +49 (0) 89 21 0 23 19 – 31 Fax: +49 (0) 89 21 0 23 19 – 10 Öffentliches Baurecht, Immobilienwirtschaftsrecht, Prozessrecht, Vergaberecht
VULETIĆ MONIKA Schwanthalerstr. 100 80336 München Tel:+ 49 (0) 89 590 43 865 Fax:+ 49 (0) 89 590 43 895 Email: info@kanzlei-vuletic.de Kroatisches Recht, Familien-, Erbschafts- und Zivilrecht
VUKADIN KRUNOSLAV ARTZ&PARTNER Brienerstr. 11 80333 München Tel.: +49 (0) 89 550667-0 Fax: +49 (0) 89 550667-129 Email: vukadin@artz-partner.de Verkehrsrecht, Allgemeines Zivilrecht, Straf- und Ordnungswidrigkeitenrecht, Kapitalanlagerecht
